U Kninu počelo Središnje obilježavanje 23. obljetnice VRO Oluja

0
45

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomeniku hrvatske pobjede “Oluja 95” u Kninu je u nedjelju ujutro počelo Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja, prenosi Hina.

Zajednički vijenac su položili predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, otac jednog od poginulih branitelja Stjepan Cumbaj, potpredsjednik Vlade ministar obrane Damir Krstićević, ministar unutarnih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, načelnik Glavnog stožera OS RH general Mirko Šundov, glavni ravnatelj policije Nikola Milin, župan šibensko-kninski Goran Pauk te gradonačelnici Knina, Zagreba i Vukovara, Marko Jelić, Milan Bandić i Ivan Penava. Vijenac je također položio hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

Polaganju vijenca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Također neposredno prije polaganja vijenaca Počasni postroj dao je prijavak predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici OS RH Grabar-Kitarović, koja je obavila smotru postroja.

Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević uslijedit će prigodno obraćanje troje državnih čelnika: predsjednice Republike, predsjednika Sabora i Vlade. Po završetku prigodnog obraćanja troje državnih čelnika će se uputiti na Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih branitelja u VRO Oluja.

Za trajanja svečanosti na Kninskoj tvrđavi iznad tvrđave održat će se mimolet u kojem će, kako je najavljeno, sudjelovati i izraelski borbeni zrakoplovi F16 Barak koji su prije tri dana sletjeli u Hrvatsku kako bi na Dan pobjede preletjeli Knin.

U programu iznad Kninske tvrđave sudjelovat će Akro grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) “Krila Oluje,” a na tvrđavi je predviđen i nastup Klape Hrvatske ratne mornarice (HRM) “Sveti Juraj”.

Tijekom svečanosti na tvrđavi kninska crkvena zvona će zvonjavom simbolički podsjetiti na ulazak pripadnika Hrvatske vojske (HV) u Knin tijekom VRO Oluja, a bit će ispaljena i 23 počasna plotuna u spomen na 23. obljetnicu VRO Oluja. Po završetku svečanosti na Kninskoj tvrđavi sadioci će s tvrđave ići u mimohodu do crkve Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta gdje će biti služena sveta misa za Domovinu. Nakon mise održat će se doček sudionika ultramaratona Šibenik-Knin.

U 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile gotovo petinu okupiranih područja Republike Hrvatske

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995., u kojoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH).

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U prvim satima nakon početka osobodilačke operacije predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.

Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa “Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskijskog centra Domovinskog rata, u “Oluji” je poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”. (Fena)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here