The Guardian: Bježanje iz pakla koji je SAD pomogao stvoriti

0
233

Jakelin Caal Maquín, sedmogodišnja djevojčica iz Guatemale koja je preminula ovaj mjesec u američkom pritvoru, posljednja je žrtva dugog, disfunkcionalnog odnosa između Sjedinjenih Država i njihovih južnih komšija koji je, u proteklih pola stoljeća, odnio mnogobrojne živote.

Sile koje tjeraju obične ljude da napuštaju domove i riskiraju svoje živote prelazeći pustinju sa krijumčarima kako bi se domogli granice sa Sjedinjenim Državama duboko su ukorijenjene u historiju nejednakosti i nasilja u Centralnoj Americi u kojoj Sjednjene Države dugo vremena vode glavnu ulogu.

Rijeke migranata koje ilegalno pokušavaju preći granicu nisu potpuno zaustavljene od strane američke granične policije. Mnoštvo siromaštva, nepravde i ubojstava u El Salvadoru, Guatemali i Hondurasu seže unatrag sve do doba španjolskih osvajanja. Male kriminalne elite već dugo prosperiraju na račun stanovništva.

Stručnjaci u regionu, međutim tvrde, kada su političari i aktivisti ustali u ime oslobođenja, Sjedinjene Države su stale na stranu bogatih i moćnih i gledale, a glavu okenule na drugu stranu prilikom uništenja.

Porodice migranata u karavanima pokušavaju pobjeći iz pakla koji su Sjedinjene Države pomogle stvoriti.

Ponekad je riječ o neželjenim posljedicama. Mjere izvršenja koje su usmjerene na migrante umnožile su troškove usluga krijumčarenja. Očajni pojedinci uzimaju kredite koji povlače velike kamate kako bi platili prelazak granice. I jedina nada za otplaćivanje tih kredita jeste prelazak granice, iako to znači ponovne pokušaje prelaska.

“Tamo gdje je putovanje iz Centralne Amerike koštalo oko $1,000, sada košta $12,000, što migraciju čini skoro nemogućom,” kazala je Elizabeth Oglesby, vanredni profesor u centru za latinoameričke studije na Univerzitetu u Arizoni u Tusonu.

“Jedini način da porodice ostanu zajedno je da žene i djeca migriraju.”

Sve češća intervencija Sjedinjenih Država u pitanja malih i slabih država je motivisana profitom, ideologijom ili oboma.

“Destabilizacija u 1980. godinama – koji je bio veliki dio američkog napora u hladnom ratu – bio je izuzetno važan u stvaranju vrste političkih i ekonomskih uslova koji postoje u tim zemljama danas “, rekla je Christy Thornton, sociologinja koja se fokusira na Latinsku Ameriku na Univerzitetu Johns Hopkins.

Guatemala

Jakelin Amei Rosmery Caal Maquín, koja je preminula od septičnog šoka i srčanog zastoja u pritvoru na američkoj granici, došla je iz Alta Verapaza, koji se nalazi u sjevernoj Guatemali, u kojem su farmeri koji imaju mala imanja odvođeni sa svoje zemlje kako bi se stvorio prostor za agro-industriju i proizvodnju šećera i biogoriva.

To je odličan primjer zašto je često teško razlikovati sigurnosne i ekonomske razloge migracije. Ljudi koji stoje iza otimanja zemlje su često aktivni, ili čak penzionisani, vojni oficiri, koji su duboko uključeni u organizovani kriminal.

“Kada se zajednice odupru otimanju zemljišta, njihove vođe budu smaknute. U posljednjoj godini smo svjedočili ubojstvima skoro dvadeset lidera otpora,” kazala je Oglesby. “Tu postoji praksa nekažnjavanja.”

Dugogodišnji građanski rat u Guatemali seže unazad sve do 1954. godine, odnosno protesta protiv demokratski izabranog predsjednika Jacobo Árbenza, koji je podržan od strane Sjedinjenih Država. Washington je podržao vojsku Guatemale u genocidu koji je ova počinila nad domaćim stanovništvom. Procjenjeno je da je oko 200,000 osoba ubijeno između 1960. i 1996. godine.

“Poenta je bila da se iskorijeni sve što je izgledalo kao komunistička subverzija, ali to je zapravo bila politika protiv homogenog stanovništva”, rekao je Thornton.

Pitanje nekažnjivosti za nasilje ostaje ključno za hronične probleme u Gvatemali. Jimmy Morales, bivši komičar i predsjednik države od 2016. godine, objavio je da će zatvoriti Međunarodni komitet za borbu protiv nekažnjivosti u Gvatemali (Cicig).

Cicig je istraživao slučajeve korupcije protiv Moralesa, njegove porodice i političkih pokrovitelja i veze između organizovanog kriminala i političara kao što je on. U septembru sjedište Cicig-a bilo je okruženo džipovima doniranim od strane vojske Sjedinjenih Država, ali žalba iz Trumpove Bijele Kuće nije stizala. U utorak je vlada najavila povlačenje diplomatskog imuniteta za 11 Cicig-ovih radnika.

El Salvador

El Salvador je također zarobljen u začaranom krugu nasilja koji se može povezati sa građanskim sukobima u kojima su Sjedinjene Države bile protagonisti, trenirajući i finansirajući desničarske odrede smrti u cilju borbe protiv komunizma.

“Građanski rat je zaista uništio ekonomsku bazu zemlje i svaki smisao funkcionalne demokratije “, rekao je Thornton. “Ostalo je masovno militarizovano društvo.”

Bande su ispunile veliki dio prostora civilnog društva u zdravim društvima, ali i one su u velikoj mjeri produkt SAD-a. Banda MS-13 koju je Donald Trump često koristio kao opravdanje za strogu politiku borbe protiv migracije, formirana je u Los Angelesu, i predstavljena El Salvadoru kada su njeni članovi deportovani – često u zemlje koje uopće nisu poznavali: još jedan slučaj neželjenih posljedica koje trljaju sol na rane Centralne Amerike.

Honduras

Kada je Manuel Zelaya, predsjednik Hondurasa i reformista, uhapšen 2009. godine, od strane državne vojske i protjeran iz države u Costa Ricu (još uvijek u pidžami), Obamina administracija je to odbila nazvati ustankom.

Hillary Clinton, koja je u to vrijeme obnašala funkciju državne sekretarke, izjavila je kako je to učinjeno da bi se pomoglo siromašnom stanovništvu Hondurasa. U prvom izdanju njenih memoara, „Hard Choices“, priznala je kako sa liderima drugih latinoameričkih zemalja radi na tome kako se Zelaya ne bi vratio na vlast. Reference na njenu ulogu u tim pitanjima maknute su u sljedećim izdanjima.

Zelaya je pokušavao riješiti konflikte u zemlji kao i ugrožavanje lokalnih kampezina protiv agroindustrije. Nakon državnog udara, u taj sukob se uključila i vojska i više od sto kampezina je ubijeno. Organizovani kriminal se proširio preko institucija u zemlji, a stopa ubijanja je porasla. Za godinu dana, Honduras je bio najnasilnija zemlja na svijetu koja zapravo nije bila u ratu.

Sadašnji predsjednik, Huan Orlando Hernández, dodatno je militarizovao policiju. Kada je u prošloj godini bio u opasnosti da izgubi ponudu za ponovni izbor, otvorio je talas nasilja protiv opozicije i ugasio izazov. Trumpova administracija mu je čestitala na pobjedi.

“Ova društva su bila siromašna i nasilna, bez obzira na to što su Sjedinjene Države postale uključene u sukobe”, rekla je Cynthia Arnson, direktorica Latinoameričkog programa na Wilson Centru i dodaje:”SAD su od ranih faza Hladnog rata odigrale ključnu ulogu u evoluciji državnog nasilja”.

Download PDF

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here