Pogled iz Sarajeva: Novi hladni rat velikih sila

0
535

Odnosi između Sjedinjenh Američkih Država i Rusije sve su gori. Moskva prijeti Vašingtonu nezaustavljivim nuklearnim raketama, dok se Pentagon sprema da Ukrajini proda teško naoružanje za borbu protiv proruskih separatista. Jesu li to velike sile ponovo u hladnom ratu? Jesu – i to mnogo brine svijet. Zbog mlađih čitatelja podsjetiću da je hladni rat bio politički sukob između zapadnih sila predvođenih SAD-om i istočnih na čijem je čelu tada bio Sovjetski Savez, koji se vodio od 1945. do 1991. godine. Taj rat je vođen svim mogućim sredstvima, ali srećom nikada nije prerastao u masovni oružani sukob svjetskih razmjera.

Moskva je shvatila da SAD i njihovi NATO saveznici imaju pik na Rusiju. Amerikanci su instalirali protivraketni štit u Rumuniji i Poljskoj, na Aleutima u Tihom okeanu i u Južnoj Koreji. U konvencionalnim snagama, SAD i njihovi saveznici imaju superiornost nad Rusijom. Ali, Moskva ne odgovara svojim antiraketnim štitom, nego asimetrično time što poboljšava svoj ofanzivni raketni potencijal. Napravili su raketu “sarmat”, koja ima više bojevih glava koje se neovisno usmjeravaju na ciljeve. Iz jedne bojeve glave izlazi osam do deset blokova i svaki leti na poseban cilj i za vrijeme leta manevriše, mijenja putanju, visinu, zakrivljenost…

U zategnutoj situaciji Vladimir Putin je dodatno unio zabrinutost govorom u Dumi Ruske Federacije prikazavši ove najnovije tipove naoružanja na koje, kako je rekao, niko pa ni Ameri nemaju odgovor. Ne treba Moskvu potcjenjivati, pa ruski predsjednik je još prije desetak godina na konferenciji o sigurnosti u Minhenu upozorio Zapad da svijet nije samo njihov. Tada je dodao da Rusija neće ići u novu trku u naoružanju sa Amerikancima, nego da će odgovoriti asimetričnim metodama. Nije šija nego vrat!

Poznato je da krstareće rakete idu od 3.500 do 5.000 kilometara, a ove nove ruske će biti interkontinentalnog dometa. Raketa će moći da bude ispaljena, recimo, iz podmornice u Ohotskom moru i da ne ide u stratosferu, gdje je lako uočljiva, već da ide položenom putanjom 3-4 metara iznad mora da nijedan radar ne može da je detektira. A ide, recimo, 13.000 kilometara. Do sada to niko nema. Dakle, to su rakete neograničenog interkontinentalnog dometa, ali nemaju interkontinentalnu putanju što je vrlo važno, jer interkontinentalna putanja se lako detektira i presreće.

Eksperte u oblasti međunarodnih odnosa, naravno, brine i to što Amerikanci raspoređivanjem svog ubojitog arsenala u zemlje NATO-a u Evropi i proširenjem tog saveza prilaze ruskim granicama. Uz to, NATO neprekidnim dežurstvom ratnih brodova u Crnom i Baltičkom moru pritiska Rusiju i onda se u Vašgintonu i Briselu kao čude što Moskva mora da odgovori. Zbog toga je Rusija ovim Putinovim upozorenjem, neki kažu, pet do dvanaest, uputila jasnu poruku.

Kako bi bilo dobro da SAD imaju drugačijeg predsjednika nego što je Donald Tramp, ali većina građana SAD je baš njega izabrala, vjerovatno ne sluteći da on nema baš mnogo državničke mudrosti. Dakako, umjesto inata i prijetnji – koje dolaze s obje strane – bilo bi odlično kad bi došlo do detanta, tj. do opuštanja u kojem bi ove dvije sada međusobno neprijateljski raspoložene države poboljšale diplomatske, političke i druge odnose i smanjile napetost između sebe i u svijetu. (Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitilki komentator iz Sarajeva)

Download PDF

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here