Pogled iz Sarajeva: Iranski nuklearni program

1
276

Onog dana (14. aprila) kad su Amerikaci bombradirali kemijska postrojenja  u Siriji, telefonom su me bez prethodne najave pozvali iz sarajevskog Radija Siti Kemeleona da to prokomentiram. Premda iznenađen jer s tim medijem prije nisam surađivao pristao sam jer znam šta znači ispuniti progamski prostor nečim aktuelnim i nadasve zanimljivim. Tog dana su me zvali i iz Banjaluke da govorim za Srpskainfo.com (portal „EuroBlica“) što me je iznenadilo budući da se u RS-u uglavnom zna kakvo je moje mišljenje o vladajućem režimu u tom entitetu.

Voditelju iz “Kemeleona”, izgleda, svidjela su se moja razmišljanja pa me je, u kontekstu američke vanjske politike, pitao i o tome zašto njihovom predsjedniku Donaldu Trampu smeta iranski nuklerani progam? Odgovorio sam da SAD nastoje uvesti sankcije Iranu da bi se spriječio veći uticaj Teherana na Bliskom istoku, posebno prema Izraelu. U mom gostovanju na radio valovima nije bilo vremena da to detaljnije objasnim, pa to zbog važnosti teme, koja brine cijeli svijet, činim u ovoj kolumni.

U Beču je 2015. potpisan sporazum šest velikih sila i Irana o iranskom nuklearnom programu kojim je predviđeno da inspektori Ujedinjenih naroda imaju pristup svim sumnjivim iranskim lokacijama, uključujući vojne. Međunarodna agencija za atomsku energiju bez problema provodi inspekcije u Iranu. Sada  SAD hoće da izađu iz tog sporazuma da bi uveli sankcije Teheranu, a ostalih pet potpisnica – Rusija, Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Kina, tome se protive. One smatraju da iranski nuklerani program ima mirnodopsko obilježje i da nije prijetnja miru u svijetu.

Predsjednik Tramp se obrušio na Teheran nakon govora izraeleskog premijera Benjamina Netanjahua na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu u februaru ove godine, kada je on oštro kritikovao navodnu iransku ekspanziju na Bliskom istoku. Netanjahu je istaknuo “da Iran nastupa pokušavajući ostvariti svoj trajni imperij oko Bliskog istoka i uspostaviti kopneni most od Irana do Iraka, Sirije, Libana i Gaze”. Iranski zvaničnici su odbacili ove tvrdnje kao neutemeljene, ali Amerikanci više vjeruju Tel Avivu koji se plaši da mu Iran ne stavi omču terozma oko vrata. Izrael je najavio da će, ako zatreba, borbeno djelovati protiv Irana.

Da se situacija između Tel Aviva i Teherana ozbiljno zaoštrila i da bi mogla eskalirati pokazao je revolt Izrealaca nakon što je iranska protuzračna odbrana srušila njihov borbeni avion koji je bio u akciji u Siriji. Stiglo je  objašnjenje da je vatra na pomenuti avion otvorena, jer je nadletao iranske položaje na sirijskom ratištu. Premijer Netanjahu je na konferenciji u Minhenu za govornicu donio komad srušene letjelice govoreći da je “Iran najveća prijetnja svjetskom miru”.

Odluku o tome hoće li SAD izaći iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu i o uvođenju novih snakcija Teheranu, donijet će američki Kongres sredinom maja. Tramp vjeruje da će njegov prijedlog biti usvojen, mada ne mora tako biti. Mnogi svjetski analitičari smatraju da se Amerikanci na pitanju Tehrana ne bi trebalo da sukbljavaju sa svojim evropskim  saveznicima Francuskom, Njemačkom i Velikom Britanijom. Utoliko prije, jer je Iran pristao ograničiti svoje aktivnosti na oboaćivanju uranijuma. Islamska Republika je odbacila tvrdnje Amerikanaca i Izraelaca da su njene aktivnosti na Bliskom istoku destabilizirajuće, a isto tako je odbacila Trumpove zahtjeve da se ponovo pregovara o nuklearnom sporazumu koji je potpisan prije tri godine.

Zemaljska kugla nije osuđena na spokoj. Taman se donekle smiri situacija o nuklearnom programu Sjeverne Koreje, a onda iskrsne problem o isto takvom programu Irana. Amerikanci, ma koliko moćni, ne mogu stalno biti svjetski žandar, jer se o gorućim pitanjima na svim meridijanima pitaju i ostale najveće svjetske nuklearne sile, posebno Rusija i Kina koje nisu u NATO-u. (Piše: Đuro KOZAR, vojnopolitički komentator iz Sarajeva)

1 komentar

  1. Nikada nije demantovano da Izrael ima nuklearno oružje. Iran je jedina zemlja u arapskom svijetu od koje Izrael ima bojazan da može zaustaviti njegovo agresivno ponašanje. Ne bi to mogao učiniti bez USA koja na teret sredstava iz arapskih naftnih izvora podržava civilnu i vojnu politiku Izraela.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here