Otvoreno pismo građana Tuzle: Nismo selendra, vratite ime Međunarodnoj galeriji portreta (Foto)

12
810

Nedavno je, tačnije 3. aprila 2017. godine. Gradsko vijeće Tuzla donijelo Odluku da se postojeća Galerija međunarodnog portreta spoji sa Domom mladih u ustanovu pod nazivom „Centar za kulturu”, bez ikakvog obrazloženja o povodu i razlozima koji opravdavaju donošenje ovakve odluke, stoji u Otvorenom pismu grupe uglednih građana Tuzle, koji traže da se izmijeni odluka Gradskog vijeća Tuzle i vrati ime Međunarodnoj galeriji portreta.

U nastavku Otvorenog pisma stoji:

Odluka je izazvala veliku zaprepaštenost i uznemirenje među kulturno-umjetničkim stvaraocima i javnim radnicima Grada i cjelokupnoj kulturnoj javnosti Tuzle, koji su od 1964. godine (53 godine) bili jako ponosni na to da je u Bosni i Hercegovini i njihovom gradu bila jedna takva evropska ustanova, koja je bila poznata u cijelom svijetu, a posebno na zapadnom Balkanu, i kao takva postala simbol kulturološkog identiteta ovog grada, tako da niko u Gradu tako nešto nije ni naslućivao.

Predlagač ove famozne ideje je dugovječni gradonačelnik Jasmin Imamović. Njegova „reformska” ideja prihvaćena je većinski od poslanika Gradskog vijeća.

Ne znamo kakvi su razlozi pokretanja postupka spajanja ovih ustanova. Možda zato što ih spaja isti krov objekta. Na ovaj način je obezvrijeđena kulturna i muzejsko-galerijska vrijednost institucije koja je bila u proteklim godinama nezaobilazna u društvenom, a time dakako i u kulturnom miljeu grada Tuzle, Bosne i Hercegovine, ex Jugoslavije i šire.

Svojim različitim izložbenim sadržajima: kvadrijenalom jugoslovenskog portreta, „Salonima 13″, Bijenalem crteža i grafike (INTERBIFEP), ona je prevazišla lokalne okvire i postala likovna činjenica širokog kulturnog interesa. Zbog te svoje misije i aktivnosti Galerija je bila institucija od posebnog interesa za ex jugoslavenski kulturni prostor, pridruživši se značajnim kulturnim manifestacijama u bivšoj zemlji, poput Grafičkog Bijenala u Ljubljani, Sterijinog pozorja u Novom Sadu, Izložbe originalnog crteža u Rijeci, BITEF-a, Filmskog festivala u Puli i mnogim drugim. Samo predlagači i ondašnji republički i pokrajinski djelatnici kulture znali su i znaju cijeniti dobiveni status.

Drugi slučaj vezan za ovu kulturnu instituciju je prijedlog dat prije nekoliko godina da se Međunarodna galerija portreta Tuzla uvrsti u institucije od posebnog značaja za kulturu Federacije Bosne i Hercegovine, uz Zemaljski muzej Sarajevo, Umjetničku galeriju BiH Sarajevo, Kinoteku BiH i slične. Nakon višegodišnje rasprave Međunarodna galerija portreta je od strane Vijeća ministara ravnopravno uvrštena među sedam institucija od posebnog značaja za kulturu Federacije BiH. Međutim, neobjašnjivim razlogom Galerija je „skinuta” sa ovog spiska, iako je jednu godinu dobijala namjenska sredstva od Federalnog ministarstva kulture i sporta Sarajevo. Tome su, pored ostalog, kumovali i neki kadrovi iz lokalnog i federalnog SDA.

Galerija je osnovana 1964. godine, idejom likovnog umjetnika Ismeta Mujezinovića, koju je preuzeo Mevludin Ekmečić, umjetnik koji je veliki dio svoga života posvetio razvoju i unapređivanju galerijskih sadržaja na uštrb vlastitog likovnog stvaralaštva. Čak i u doba ideološkog patronata u oblasti duhovnog i kulturološkog stvaralaštva Galerija je odoljela tom direktnom uticaju, uspjela je graditi sadržaje svoje aktivnosti i razvoja mimo uticaja i arbitriranja komitetskog autoritarizma. Zato je i uspjela dostići zavidnu prepoznatljivost kulturološke institucije u BiH i bivšem ex jugoslovenskom prostoru i šire.

Poznato je da u svijetu institucije ove vrste predstavljaju simbole kulturološkog identiteta svake sredine, sa velikim poštovanjem se podupiru sadržaji djelovanja, uz veliku potporu državnih i lokalnih organa vlasti, ljubomorno se čuva njihovo ime i prezentira najširoj javnosti, dok u Tuzli gradonačelnik Jasmin Imamović, ukida jednu poznatu javnu ustanovu koja djeluje već 53 godine. Ukida Međunarodnu galeriju portreta, jedinu takvu ustanovu na zapadnom Balkanu u kojoj se nalazi zbirka portreta mnogih poznatih umjetnika iz nekadašnjih republika, iz našeg susjedstva, po čemu je bila jedinstvena u Evropi, i čijem je razvoju uveliko doprinio naš veliki slikar Ismet Mujezinović, darujući joj veliki broj svojih radova kako bi i Tuzla imala galeriju, koju eto jedan provincijalac jednim potezom ukida.

Pored toga, u sastavu ove galerije, nalazi se i Galerija „Ismet Mujezinović”, sa više od 4.000 svojih djela jednog od najpoznatijih imena savremene umjetnosti u Bosni i Hercegovini i šire, koja se nalazi na spisku Kulturne baštine BiH i čija je djela otkupila bivša Skupština SRBiH i poklonila Galeriji u Tuzli kako bi osnovali posebnu galeriju „Ismet Mujezinović“ i na taj način vratila ova djela u galerijsko vlasništvo.

Tu je i stalna zbirka od preko stotinu portreta Maršala Tita u djelima likovnih umjetnika bivše Jugoslavije koja je takođe pod kulturnom zaštitom države Bosne i Hercegovine i, na kraju, Stalne zbirke crteža i grafika velikog broja umjetnika nastala od dvogodišnjih izložbi „Internacionalnog bijenalnog festivala portreta” koje je Galerija organizirala od 1980. godine do danas sa ukupno 14 izložbi.

Da ne spominjemo „Atelje Ismet Mujezinović” o kojem je veliki umjetnik maštao da će postati međunarodni centar boravka i rada stranih poznatih umjetnika, i još mnogo, mnogo toga za što bi nam trebalo čitava jedna knjiga.

Eto takvu jednu Galeriju, u koju su stanovnici Tuzle ulagali svoj doprinos, jedan čovjek koji još misli da živi na selu, čije mentalno zdravlje treba ispitati, ukida i pretvara u prevaziđeni socrealistički „Centar za kulturu”, kakav svako manje mjesto u našoj državi ima ili teži da ima, gdje bi se održavali analfabetski tečajevi, razvijala pismenost, igralo i pjevalo u folklornim skupinama i razvijao amaterizam raznog sadržaja.

I dok mnoge galerije u manjim mjestima Bosne i Hercegovine planiraju graditi nove galerije ili rekonstruiraju ili restauriraju zgrade u kojima djeluju ili su u fazi traženja urbanističkih saglasnosti od opšina, naš gradonačelnik ih ukida, a kulturna javnost Tuzle šuti!

Kao primjer i opravdavanje ovakvog spajanja navodi Bosanski kulturni centar i Collegium Artisticum u Sarajevu (koji vjerovatno nikad nije ni posjetio), koji su se spojili u jednu ustanovu što nema blage veze sa galerijima, jer je Collegium Artisticum od svog osnutka prostor za razne izložbe, a ne galerija u kojoj se čuvaju najvrjednija umjetnička djela kao blago jednog grada, opštine ili države, i tako predstavljaju javnosti ili drugim državama. U Tuzli to sada obavlja Bosanski kulturni centar. Ovo što sada radi gradonačelnik Tuzle je van svih uzusa i pameti što treba na svaki način spriječiti!

Smatramo da je trebalo raspisati referendum o ovako važnom pitanju za grad. Ovim pozivamo sve kulturne institucije, asocijacije i posebno ljubitelje likovne umjetnosti, da dignu svoj glas protiv zatiranja imena i postojećeg naziva Galerije, simbola Grada. Utapanje Galerije u tzv. „Centar za kulturu” podsjeća na vrijeme socrealizma i culturbunda, gdje se svi sadržaji i sva dešavanja i politika u oblasti kulture, utapaju u jednostrane ideološke vizije i postojeće vlasti.

Ovakvom Odlukom Gradskog vijeća, birokratska svijest i ponašanje aktualne vlasti na čelu sa njenim gradonačelnikom Jasminom Imamovićem, samozvanim, umišljenim i neprikosnovenim arbitrom u vrednovanju kulturoloških sadržaja, uništavaju sve što je godinama strpljivo i vrijedno građeno i simbolički održavalo duhovno biće ovog grada.
Pitamo se zašto i novoosnovani “Centar za kulturu” ne bi bio pri “Međunarodnoj galeriji portreta“ kao sto su Galerija “Ismet Mujezinović“, Titova zbirka portreta, “INTERBIFEP“, Legat „Haim Pinto” itd., a ne nekakav “Centar za kulturu”?!

Možda bi još bolje rješenje bilo da se novoosnovani „Centar za kulturu“ pripoji „Bosanskom kulturnom centru“ koji već dugi niz godina postoji i radi u gradu i kantonu, sa istim ciljevima i zadacima kao novoformirani centar, ali bez uticaja tuzlanskog SDP-a i SDA. Galeriju neka ostave na miru!

POTPISNICI PISMA:
Mevludin Ekmečić, akademski slikar i, uz Ismeta Mujezinovića, osnivač Galerije
Selim Bešlagić
Ćazim Sarajlić
Alija Hamzić
Šimo Ešić
Vlado Kerošević
Nedim Hrustambegović
Husejn Dropić
Nesim Tahirović
Mirjana Tahirović
Mijo Franković
Enver Mandžić
Maja Nikolić
Zlatko Berbić
Miro Petrović
Nedžad Ibrahimović
Husref Tahirović
Azra Kunosić
Amir Omerćehajić
Ekrem Avdić
Derviš Čičko
Adnan Burina
Nenad Tomić
Irfan Kasumović…

Spisak potpisnika Otvorenog pisma nije konačan i ostavljena je mogućnost i drugim osobama da se pridruže zahtjevu za vraćanjem imena Međunarodnoj galeriji portreta.

12 Komentari

  1. Toliko je problema u kulturi, a među potpisnicima ne vidim previše “kulturnjaka”. sakrili se i čekaju rasplet, da ih ne bi koštalo džepa. A obraz gospodo!?

  2. Nije to tako tuzlanko.ova budala imamovic na ovaj nacin pokusava da ukloni ekmecica jer mu se nekad usprotivio akp si citala.njegova svalerka je glavna za kulturu u ovoj kasabi nekad ponosnoj carsiji a bavi se malo i slikarstvom ona je veca od eeka a majmun od mese

  3. A sto se vijevnika tice ako ovoj budali padne na um da se tizla zove islamovac i za to ce gladati volio bi da mi neko kaze kad se desilo da ono sto predlozi nije proslo na vijecu.sladak pausal

  4. Samo što još Tuzli nije ime promijenio,jer zaboga od njega sve pocinje,kaže da je zaslužan za status GRADA a tako ce se zvati sve kasabe u Federaciji a on to od Tuzle i pravi.Ovo ON za neupucene je G-din Jasmin Imamović,gradonacelnik.

  5. Na primjeru Galerije portreta vidi se kako izgleda civilizacijski sunovrat pod plaštom tzv. divljački privatizirane demokracije: npr. 18 većinskih vijećnika kulturoloških kretena sa ukupnim mandatom od 20-tak hiljada glasova može iz imaginarnih razloga jedostavnim podizanjem ruku de jure prekinuti u intelektualnoj tišini grobalja višedecenijsku tradiciju međunarodno brendiranih institucija kulture u Tuzli. Moguće je na sličan način predati na krkansko kasapljenje modernim političkim kantonalnim vandalima Narodno pozorište, Univerzitetsku biblioteku i td. Aktuelna vlast u našem
    Gradu u puno segmenata, posebno u dijelu dugogodišnjih prioriteta potrošnje desetomilionskih budžeta, dokazuje da je moguće imati legalnu i legitimnu vlast koja je, uglavnom, sasvim insajderski neprijateljska spram interesa velike većine sopstvenih građana. Sistematsko uništavanje ključnih urbanih i kulturoloških orijentira Tuzle uz masivno ambijentalno-arhitektonsko bespovratno razarenje gradske cjeline primitivnom zgradomanijom i sl. uništava samu suštinu tradicije kulture gradskog življenja i vraća nas u neka vremena predpolitičkog društvenog divljaštva. Teško se uopšte i sjetiti vremena ovakvog institucionalnog rušenja gradskih vrijednosti nulte kategorije trojanskokonjskim metodama čelnika Gradske uprave uz pokazivanje neskrivene, nerazumljive i nepodnošljive mržnje prema sveukupnoj tradicijskoj simbolici tuzlanske čaršije. Ovih najmanje 10 ili 15 “najtežih” mandatskih godina mogli bi biti zabilježene u historijskom sjećanju kao godine dekadencije, sumraka i sramote. Kultura, generalno, je ona tanka linija fronta koja nas odvaja i brani od primitivizma i bezdana antikulture kojoj, nažalost, svjedočimo.

  6. Dragi moji!
    Hvala Vam što ste pokazali građansku hrabrost i nešto što je nulta kategorija u kulturi pokušali zaštititi. Tako i građane staviti na stub srama jer su svojim glasanjem omogućili da čudan soj ljudi uništava sve tražeći opravdanja u kobojagi racionalizaciji. Živi bili pa vidjeli! Eto novih činovnika razumije se iz kategorije podobnih a najviše od onih koji dižu ruke “kako babo kaže”. Da nije tužno bilo bi žalosno Tuzlanko! Pa ovu peticiju ili apel potpisuju građani koji su itekako zaslužni za alternativni imidž grada ovde okolo. Raspitajte se makar malo! Teško je primitivi koja prima goleme apanaže objasniti nešto što se stiče godinama pa i više. Nemaju pravo uništavati sve što je Tuzla stvorila u prošlosti i koji joj je davao imidž naj grada bez formalnog zvanja.Razumijete to zar ne? Ovo je GRAD odavno!

  7. Neće TAJ vratiti ime Galeriji ni da mu ponovo zapale zgradu. On će se boriti do posljednjeg glasača da “grad” pretvori u sandžačku kasabu odakle i ON vuče porijeklo

    • Ima nekih dobrih poteza, ali vala ima puno katastrofalnih. Uništava tuzlansku istoriju. Treba podnijeti krivičnu prijavu za zloupotrebu položaja i ovlašćenja, jer društveni novac rasipa za zadovoljenje svojih potreba. To je kriminal

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here