Nije nego: Naknadna pamet

1
155

Pratim razne portale u RS-u i FBiH, pa vidim da nakon smjene ili isteka mandata mnogi funkcioneri počnu nuditi ‘najbolja’ rješenja za državu. ‘Naknadna pamet’, što bi rekli. Najčešće teme su im ekonomija i razvoj. Par dobrih zakona, kažu, i eto nas u ‘Švicarskoj’! Međutim, posmatrajući stvari iz drugačije perspektive, postaje jasno da je za ‘Švicarsku’ potreban malo širi pristup. Ne govorim ovdje o teoriji, već o praksi, stanju na terenu…

Ekonomske sile poput SAD-a, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Turske, Rusije, a odnedavno i Kine konstantno vrše balans snaga na Balkanu. Njemačka je tokom proteklog rata podržavala Hrvatsku i Sloveniju, a Velika Britanija i Francuska, zbog straha od jačanja Njemačke na Balkanu, često su bile na strani Srbije. I Rusija je vidjela svoju šansu, pa su pored ruskih, dobrovoljci u BiH dolazili i iz Bugarske, Grčke i Rumunije, da se ‘bratska’ veza ojača i produbi. SAD su reagovale, jer je Balkan odlično područje za brz pristup Bliskom Istoku i Turskoj, a i zbog sječenja ruskih ‘pipaka’ na Balkanu i spriječavanja uspostavljanja istočnog ekonomskog bloka. Za Tursku, Iran i druge države Bliskog Istoka BiH je bila uporište za tržišno i ideološko djelovanje na evropskom tlu.

Kina danas investira ogromna sredstva u bivše države komunističkog bloka, čime postaje sve ozbiljnija konkurencija evropskim ekonomskim silama. Sve su izraženije i tendencije da se izolacijom Rusije i ‘sječenjem’ direktnih kopnenih puteva Njemačkoj do Rusije preko Mađarske i Poljske oslabi njemačka ekonomija. Njemačka odgovara prihvatanjem imigranata iz Istočne Evrope i Sirije, nadajući se brzom ekonomskom rastu i potčinjavanju država poput Hrvatske ili Slovenije. Slična situacija je i sa Srbijom i BiH, koje se austrijskim investicijama nastoje sa Istoka usmjeriti ka Zapadu. Srpsko prihvatanje vojne pomoći od Kine i Rusije, uprkos ‘koketiranju’ sa Zapadnom alijansom, ne garantuje joj status vojne neutralnosti koju propagira, dok Republika Srpska po pitanju NATO članstva BiH slijedi Srbiju, što je opet strateško prebacivanje tereta na Beograd i otvaranje prostora Rusiji za značajno (ekonomsko) djelovanje u BiH. Rusko investiranje i pokušaj državnog udara u Crnoj Gori zbog NATO članstva doživjeli su potpuni debakl zahvaljujući djelovanju Zapada, ali se Rusija zato politički značajno zbližila sa Turskom, koja postaje sve važniji ekonomski faktor u većini balkanskih država.

Bankarski ‘rat’ prati sva navedena kretanja, pa austrijske, turske, njemačke, ruske i italijanske banke odavno ‘šervane’ po BiH, a bilo kakav pokušaj ozbiljnog jačanja naših banaka vjerovatno će biti spriječen prije nego što ga i pokrenemo. Djelimično je to i zbog naše sporadične težnje ka dezintegraciji našeg bankarskog sektora i nepostojanja uslova za uspostavljanje jake bosanske banke koja bi privredi mogla ponuditi npr. stabilne revolving fondove ili raditi na jačanju boniteta. Iako daleko više zadužena, Hrvatska je svoj sektor u smislu dostupnih sredstava za investicije u ekonomiju malo bolje riješila, pa njena banka za obnovu i razvitak ima 1,84 milijarde maraka samo osnovnog kapitala, a naši privrednici najbolje znaju kako je nositi se sa konkurencijom koja ima takvu podršku.

Da ne dužimo, cilj je bio da se priča o ‘par zakonskih rješenja’ postavi u malo širi kontekst i utvrdi koliko je ona validna. Geostrategija, ‘sila’ i ekonomska računica je suština svega, a što se prije na to naviknemo i prilagodimo, prije ćemo početi ostvarivati svoje interese. Bivši zakonodavci sa ‘naknadnom pameću’ smatraju da bi puno bolje, a zanemaruju da su za to imali priliku i da za ‘puno bolje’ treba ‘puno šire’. Nije tajna da se za ekonomski i svaki drugi prosperitet BiH odavno trebalo zalagati u Vašingtonu, Parizu, Londonu, Moskvi, Berlinu, Beču, Rijadu, Pekingu i Tokiju, a ‘naknadna pamet’ nije to prepoznala na vrijeme, već je vrata širom otvorila raznoraznim bankama. Zato je sada bolje da ‘naknadna pamet’ one koji bar nešto pokušavaju raditi kako treba sada ostavi na miru… (Piše: Almir MUSTAFIĆ)

1 komentar

  1. Geostrateška priča o važnom Balkanu je aktuelna od kad je vijeka i svijeta. Briljantna analiza ekonomskih uslova u kojima raste naša država. Bankarski sektor bivši komunistički aparatčici koji su se premjestili u kao neke”nove” nisu shvatili igru. Jedan od rijetkih je Nikola Grabovac i uz rame mu prof. Izudin Kešetović koji su izgurani sa političke scene zahvaljujući šibicarskom sarajevskom lobiju koji se nametnuo i podanički prihvatao sve što mu se nudi. Najviše je stradao TK smjenom Hazima Vikala i dolaskom na vlast SDP neznalica i šićardžija Kušljugića , Čauševića, eksperta Umihanića i sl. Kako god optuživali Kukića za stanje u kantonu koje karakteriše provincijalizam on ovim sarajevkim neznalicama pokazuje mišiće, što je TK odavno bilo potrebno. Kantoni su države u malom i važno je nečekati nego raditi i razvijati se. Pravni okvir je nedostatan a zakon o privatno javnom partnerstvu koji donosi Skupština Tk će za posledicu imati sigurno više posla i manjak radne snage što implicira promjene u njenom vrednovanju u obrazovanju i bankarskom sektoru. Naknadno govoriti kako treba a biti u prilici da to mnogo prije napraviš je bezobrazluk vlastoljubaca koji su proizveli koruptivni sistem i nepotizam umjesto EFIKASNE I ODGOVORNU DRŽAVU. Iz teksta se može mnogo toga naučiti od stručnjaka za međunarodne odnose nove generacije.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here