MAP ne znači članstvo u NATO-u

0
179

Akcioni plan za članstvo (MAP) je NATO-ov program savjetovanja, pomoći i praktične podrške prilagođene individualnim potrebama zemalja koje se žele priključiti NATO savezu. BiH bi danas trebala dobiti zeleno svjetlo za aktivaciju MAP-a, što ne znači automatski i članstvo u NATO-u.
Na današnjem sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a, između ostalog, razgovarat će se i o Bosni i Hercegovini, odnosno o prihvatanju prvog bh. Nacionalnog godišnjeg programa. To je već najavio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

“Ovo je veoma važan alat koji može pomoći zemlji da nastavi rad na važnim političkim, ekonomskim i odbrambenim reformama. Sada je na BiH da prihvati ovu šansu koju im dajemo”, kazao je Stoltenberg.

Zamjenik ministrice odbrane BiH Sead Jusić rekao je za Klix.ba kako poruke iz Brisela govore da će BiH imati aktiviran Aktivacioni plan za članstvo u NATO-u (MAP), što je vrlo ohrabrujuće.

MAP ne znači članstvo u NATO-u

Zemlje koje učestvuju u MAP-u podnose pojedinačne godišnje nacionalne programe o njihovim pripremama za buduće članstvo, što obuhvata političke, ekonomske, odbrambene, resursne, sigurnosne i pravne aspekte.

Proces MAP-a osigurava fokusiran i iskren povratni mehanizam o napretku zemalja na putu ka članstvu u NATO-u. To uključuje i političke i tehničke savjete, kao i godišnje sastanke svih članica NATO-a i pojedinačnih kandidata na nivou Sjevernoatlantskog vijeća za procjenu napretka, na temelju godišnjeg izvještaja o napretku.

Ključni element je planiranje obrambenog pristupa, što uključuje izradu i pregled dogovorenih i planiranih ciljeva.

Tokom cijele godine održavaju se sastanci i radionice s civilnim i vojnim stručnjacima iz NATO-a na različitim područjima, što omogućava dijalog o čitavom nizu pitanja relevantnih za članstvo.

Program MAP-a je počeo 1999. na samitu NATO-a u Washingtonu s ciljem pomoći zemljama koje žele članstvo u ovoj alijansi. Proces se snažno oslanja na iskustva stečena tokom procesa pristupa u članstvo Češke Republike, Mađarske i Poljske, koje su postale članice u prvom proširenju NATO saveza nakon Hladnog rata 1999. godine.

Učešće u MAP-u

Učešće na MAP-u pripremljeno je za članstvo sedam zemalja koje su se pridružile NATO-u u drugom proširenju 2004. godine (Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunija, Slovačka i Slovenija), kao i Albaniju, Hrvatsku i Crnu Goru koja se priključila MAP-u 2009. te postala članica NATO-a 2017. godine.

Ministri vanjskih poslova NATO-a koji su se sastali u Talinu u aprilu 2010. godine uputili su poziv Bosni i Hercegovini na priključenje MAP-u.

Download PDF

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here