Logor Batković: Strahote koje se ne mogu zaboraviti i ne smiju ponoviti

0
221

U Janji kod Bijeljine danas je održan okrugli sto čiji je cilj podsjetiti na okupaciju Bijeljine i formiranje zloglasnog logora Batković prije 24 godine.

Poruka koju su poslali učesnici okruglog stola je da se etničko čišćenje na ovom prostoru, ubistva, mučenja, silovanja i pljačke bošnjačkog i hrvatskog stanovništva ne smiju zaboraviti.

“Logor Batković je jedan od 657 logora u Bosni i Hercegovini kroz koji je prošao veliki broj logoraša. U samom logoru Batković ubijeno ih je više od stotinu, a veliki broj je ubijen van samog logora, u živom štitu, u kopanju i uređenju prvih borbenih linija prema pripadnicima Vojske Republike Srpske”, podsjetio je Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša u BiH.

Sjećanja na strah i neizvjesnost

Prema procjenama preživjelih logoraša, u ovom koncentracionom logoru, koji je bio smješten na poljoprivrednom dobru u selu Batković, 12 kilometara od Bijeljine, svakodnevno je prisilno bilo zatvoreno oko 2.500 civila. Ljudi, među kojima je bilo maloljetne djece i staraca, dovođeni su iz različitih dijelova BiH, tačnije iz: Banjaluke, Prijedora, Bosanskog Novog, Sanskog Mosta, Ključa, Kotor Varoši, Teslića, Travnika, Doboja, Kupresa, Jajca, Mrkonjić Grada, Bosanske Gradiške, Dervente, Bosanskog Šamca, Brčkog, Modriče, Kalesije, Bijeljine, Zvornika, Vlasenice, Šekovića, Janje i Koraja.

Mehmed Đezić, predsjednik Udruženja logoraša Janja i Bijeljina, u Batkoviću je bio zarobljen 11 mjeseci, tokom kojih je trpio neviđene torture.

“Sa mnom je u Batkoviću bilo još oko 700 logoraša iz Janje. Samom činjenicom da u Janji nije bilo ratnih dejstava, mi smo odvedeni i zarobljeni kao civili. To daje težinu zatvaranju u logoru u Batkoviću, gdje su bili katastrofalni uslovi. Higijenski uslovi bili su nikakvi, a ljudi su odvođeni na kopanje rovova, na kopanje zemunica, sječu drva i korišteni su kao živi štit”, nerado se prisjeća Đezić mjeseci provedenih u strahu i neizvjesnosti.

Mešković je naglasio problem u vezi sa sporošću u procesuiranju odgovornih za ratne zločine u Bijeljini i Batkoviću, jer je do sada za zločine koji su tamo vršeni, presuđeno ukupno oko 32 godine zatvora, a kako kaže, osuđena su četvorica.

Jusuf Trbić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod Bijeljina, istakao je da su ovi zločini bili planirani, te da se njima nastojao izbrisati nesrpski narod i nesrpska kultura.

Skupljanje komadića prošlosti

“Mi se sada u našem Preporodu trudimo da nekako sakupljamo komadiće te prošlosti, jer sve je izgubljeno. Bošnjaci nisu pisali o sebi nikad ništa. Mi pokušavamo da to nadoknadimo. Čini mi se da je to zadatak i ovakvih skupova kakav se danas održava u Janji, da podsjetimo ljude i svijet na ono što se dešavalo. Nećemo prestati da govorimo sve dok budemo mogli”, poručio je Trbić.

Logor Batković postojao je sve do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, iako Savez logoraša BiH raspolaže podacima prema kojima su neki ljudi iz ovog logora pušteni tek krajem januara 1996. godine.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here