Krug 99/ Kovačević: Termin “konstitutivni” izveden iz totalitarnih režima

1
295

Termin “konstitutivni”, koji se koristi u Bosni i Hercegovini, svoje korjene vuče iz sovjetskih ustavnih rješenja i pogrešno se tumači od bosanskohercegovačkih političkih elita, poručeno je sa današnje sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, javlja Anadolu Agency (AA).

Tema sesije bila je “Evropska pravna stečevina protiv sovjetskog koncepta konstutivnosti”, a uvodničar Slaven Kovačević, stručnjak za geopolitiku i euroatlantske integracije, izjavio je da se radi o “netačnom pojmu koji je ušao u javni prostor BiH na takav način da se radi o javnoj manipulaciji”.

“U literaturi termin ‘konstitutivni’ možete pronaći u sovjetskim ustavnim rješenjima dok je Sovjetski savez postojao kao država. Oni su imali četiri svoja ustava i kako ga je Sovjetski savez u svom ustavnom rješenju vidio, pokušajte posmatrati kako ga domaće političke elite takođe tumače, i videćete određen stepen sličnosti. U sovjetskim ustavnim rješenjima je bilo rečeno da su prava koja su dodijeljena pojedincima bila ograničena općim izrazima kao što su interesi naroda. Individualna prava su trpjela štetu u korist prava konstitutivnih naroda. To je formulacija iz sovjetskog Ustava”, kazao je Kovačević.

Kako je kazao, raspadom Sovjetskog saveza ocijenjeno je da je to bio totalitarni režim koji je koristio socijalističke i komunističke ideje u ostvarivanju određenih političkih ciljeva.

“Ako je termin ‘konstitutivni’ izveden iz totalitarnih režima, onda se moramo s pravom pitati da li oni koji se zalažu za ‘jednakopravnost konstitutivnih naroda’ takođe ovdje žele plasirati totalitarne ideje?”, pitao je Kovačević.

Kada je riječ o BiH i njenom odnosu prema evropsko-pravnoj stečevini, Kovačević je kazao da se u pregovaračkom poglavlju 23. navodi da sve zemlje kandidati moraju obezbijediti sva osnovna građanska ljudska prava na individualnom nivou.

Istakao je da se termin “konstitutivni”, po mišljenju političkih elita, izvlači iz Ustava BiH, ali da Ustav BiH ima svoju službenu verziju isključivo na engleskom jeziku jer ne postoji službeni prijevod.

“Službena verzija svih aneksa i službena verzija Ustava BiH je samo ona na engleskom jeziku. To je kazao krajnji tumač. Kada otvorite Ustav BiH na stranici OHR-a, gdje se nalazi službena verzija Ustava BiH na engleskom, tamo se koristi termin ‘konstituentni’. U toj alineji 10 Preambule Ustava, na koju se svi pozivaju kako bi utvrdili neku potrebu za višim stepenom prava za konstitutivne narode u odnosu na individualna prava svih građana, termin ‘konstitutentni’ nije sinonim za ‘konstitutivni’. U pravnom smislu to su dva različita pojma. Termin ‘konstitutivni’ nećete naći u pravnoj praksi, a ‘konstituentni’ hoćete i on znači da je to sastojak ili dio cjeline”, kazao je Kovačević.

S tim u vezi dadao je da BiH ima pet ustavotvornih elemenata – Bošnjake, Hrvate, Srbe, Ostale i građane BiH s jednakim pravima u cijeloj Bosni i Hercegovini.

“Oni su spomenuti u istoj rečenici. Ne možete pola alineje koristiti za ostvarivanje nekih viših prava, a drugu polovinu ne. Tako piše u Ustavu BiH”, rekao je Kovačević.

Lada Sadiković, redovni profesor Ustavnog prava Univerziteta u Sarajevu, napomenula je da je BiH i dalje strana ugovornica Općeg okvirnog sporazuma za mir, što znači da je on još uvijek na snazi.

S tim u vezi, referirala se na Aneks IV, Ustav BiH, i na to šta bi moglo u ovom trenutku pomoći BiH da ispuni kriterije, da napreduje i da može biti ravnopravna članica EU.

“Obzirom da je BiH još uvijek u fazi implementacije Mirovnog sporazuma, sa svim elementima, odnosno instrumentima za obezbjeđivanje mira, pozivam sve aktere u ovom trenutnom procesu da preuzmu svoje uloge. Činjenica je da s naše strane imamo subjekte koji vrše vlast u BiH, ali se postavlja pitanje imaju li oni instumente da izvrše sve ono što je neophodno da se država BiH ojača i da bude u mogućnosti da ispunjava svoje međunarodne obaveze”, kazala je Sadiković.

1 komentar

  1. Realnost BiH danas je da je ona definisana kao država „tri konstitutivna naroda“ i da su narodi zajedno s građanima definisani kao nosioci suvereniteta. Iako različite države imaju pravo na različite načine definisati pitanja svog uređenja, tvrdnja da je konstitutivnost naroda odraz najviših evropskih vrijednosti je potpuno neutemeljena. Upravo suprotno, ako bi se tražile vrijednosti koje su primijenjene u većini evropskih država, uključujući i one multietničke, to bi upravo bio liberalni princip „jedan čovjek, jedan glas“, u kojem je građanin a ne kolektiv nosilac suvereniteta. Konstitutivni narodi u BiH naslijeđe su političko-pravnog poretka socijalističke Jugoslavije i u ovom obliku ne postoje više nigdje osim u BiH. U Srbiji Albanci su činili 25% stanovništva, ili Srbi u Hrvatskoj cca 10% stanovništva, nisu bili konstitutivni. Mehanizme poput tročlanog Predsjedništva, domova naroda, a kamoli etničkih grupa kao izbornih jedinica, što traže izbornim zakonom nema ni jedna zemlja. Stoga je potpuno pogrešno i apsurdno da se u odbrani konstitutivnih naroda poziva na „europske vrijednosti.“Te vrijednosti mogu možda biti komunisitčke i jugoslovenske, ali evropske teško.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here