Intervju/Prof. dr. Mirsad Hadžikadić: BiH može postati prosperitetna država, ali to trebamo željeti i na tome raditi

3
509

Prof.dr. Mirsad Hadžikadić. profesor na Koledžu za informacione tehnologije Univerziteta Sjeverna Karolina u američkom gradu Šarloti, direktor Instituta za kompleksne sisteme, kao i direktor svih programa za analizu podataka, te osnivački predsjednik Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti, a danas voditelj tehničke sekcije Akademije, dio je CV-a lidera pokreta Platforma za progres i najavljenog kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na narednim izborima u BiH.

Prvu javnu tribinu održao je sinoć u Tuzli, koja bila dobro posjećena. Hadžikadić se ovom prilikom družio sa Tuzlacima, pričao, ali više je tražio da prisutni govore i pitaju. Prihvatio je ponudu za intervju TuzlaL!VE.ba portala.

STRANE SILE JOŠ NISU NAŠLE ODGOVOR ZA BALKAN

o Već dugo živite u SAD, ali pratite i zbivanja u BiH. Kakvo je Vaše mišljenje o tome da su raspadu bivše Jugoslavije kumovale velike sile poput SAD, Velike Britanije, Francuske…?

– Nemam nekog ličnog iskustva, niti sam imao priliku razgovarati sa ljudima koji su u tome učestvovali. Ali, čitao sam mnogo knjiga koje su pisali Englezi, Francuzi i Amerikanaci. Znam razne teorije koje su prisutne u BiH i koje govore o tome i vjerujem da jesu. Velesile učestvuju u svemu što se dešava u svijetu, pa sigurno i na Balkanu. Koliko su one uzrokovale ili pomogle, to su dvije različite stvari. Neko može reći to nam odgovara i hajmo da se desi, a drugo, počelo je pa da vidimo gdje je naš interes. Ja više vjerujem u ovo drugo. Da su one možda doprinjele time što nisu odgovorile na pravi način ili su izabrale stranu koju će pomoći u toku rata i svega što se dešavalo nakon toga. Ono što se dešava sada u BiH, može biti nespremnost svjetskih sila ili Evrope da pomognu da ona postane funkcionalna država. To inicira da oni nisu još odlučili šta sa BiH. Mislim da još nisu našli pravi odgovor za Balkan.

o Možete li iznijeti svoj stav u vezi s tim da se jedino građani BiH kod izjašnjavanja identifikuju po nacionalnosti, kao Srbi, Bošnjaci, Hrvati, a ne po državi kao Bosanci i Hercegovci?

-Interesantno je da su nama svjetske sile nekako nametnule to rješenje, iako to kod njih samih nije prisutno, ni u SAD, Francuskoj, Engleskoj, Njemačkoj. Podleglo se pragmatičnosti Amerike koja je rekla hajde da zaustavimo rat u BiH, pod bilo kakvim uslovima, a ti uslovi su bili takvi da se dovede do te fraze konstitutivnih naroda. Pretpostavljam da je odgovarilo nekim strujama u BiH, a i Srbiji i Hrvatskoj. U toj prilici, mi smo izašli sa kratkom slamkom koja se izvlačila. Završetak rata smo platili time što smo pristali na uvjete koji su doveli do sadašnjih nacionalnih podjela u prvom planu i faktički ih cementirali odredbom člana 4. Daytonskog mirovnog sporazuma. Ne znam da ima igdje ovo što ima kod nas, a baš to nas sprječava da gradimo državu na građanskom principu.

o Šta treba učiniti da se naši ljudi odvoje od nacionalnih vođa, koji se godinama bogate na njihov račun, a zapravo ih pridobijaju jeftinim trikovima, u smislu svi će glasati za svoje. Zapravo dopinguju ih strahom?

-Ovaj proces nacionalizacije određenih skupina unutar BiH traje već 150 godina. Nije lako to okrenuti preko noći. Posebno što se to inteziviralo tokom rata i još gore, nakon rata. Šta se može uraditi? Vjerujem da mora doći do promjene svijesti. Želim da odem u Banju Luku i razgovaram sa svima u RS-u. Isto i u Federaciji. Da pokušam objasniti ljudima da nije ni njima, nacionalistima na svim stranama, u interesu da dođu do manjeg dijela ostrva BiH u kojoj će oni imati neku svoju prevlast, a živjeti u očaju i preživljavati, jer nema ekonomije. Osim onih koji ih vode, malo ko dobro živi na nacionalnim stranama, bez obzira gdje se nalazili. Mislim da će snaga argumenta kad-tad pobijediti.
Ima ljudi na sve tri strane koji su spremni da čuju tu poruku, da vjeruju i žele nešto uraditi. Možda njihov broj nije veliki, ali mislim da je važno početi sa klicom koja će se širiti. Mislim da na područjima gdje smo multinacionalni već imamo mogućnost da uradimo puno toga i pokažemo primjerom da je to jedini način. Moramo naći zdrave snage koje postoje i ako počnemo od jednog čovjeka, to će se širiti dalje. Ne vjerujem da će išta doći sa strane. Ako mi dovedemo do toga, iznutra mislim da ćemo biti podržani i od stranih sila.

PRVO I OSNOVNO JE BIH KAO FUNKCIONALNA DRŽAVA

o Imali ste razgovore s predstavnicima svih stranaka tzv. bh. ljevice, ali niste našli nikog ko je na istoj talasnoj dužini s Vama. U čemu vidite najveći problem bh. „ljevičara“?

-Razgovarao sam sa jednom strankom, na njihov poziv. Ostali razgovori su bili na privatnim osnovama, sa ljudima koje znam, a pripadaju nekim strankama. Nisam vidio ni jednu stranku koja je stavila važne tri stvari: politiku, državu i mlade, kao osnovu za koju žele da se bore. Prvo i osnovno je BiH kao funkcionalna država, da razvijemo ekonomiju i da omogućimo mladima da ostanu. Ima mnogo dobrih ljudi, ima dobrih programa, ali ne i ovakvih kompletnih programa koji se bave budućnošću BiH, a ne budućnošću stranke unutar države ili budućnošću nacije unutar države. Mislim da je ovo jedinstvena platforma zbog čega pozivam sve da priđu. Drugačija je od svega onoga što postoji danas u BiH.

o Šta mislite o konstantnom uticaju Srbije i Hrvatske na stranke njihovog nacionalnog predznaka u BiH i konstantnom miješanju tih država u unutrašnja pitanja BiH?

-Mislim da je uticaj Srbije i Hrvatske velik na određene struje ili stranke unutar BiH. To je kršenje suvereniteta BiH. Mislim da BiH nije odgovorila na jak način koji im nedvosmisleno kaže da je BiH suverena i da nemaju pravo miješati se. Da moraju tražiti dozvolu za bilo kakav rad unutar BiH. To se mora promijeniti. To je nešto što može uraditi član Predsjedništva. Da pošalje poruku i insistira na međunarodnom pravu, razgovorom sa predstavnicima Evrope, međunarodnih i internacionalnih organizacija koje postoje, Ujedinjenim nacijama pa i dalje. Mislim da je to izuzetno važna stvar. To je i uticaj na izborni proces što je stvar BiH. Na to niko sa strane ne može i ne smije da utiče.
o Kako to postići kad su i u Predsjedništvu tri člana različitih nacionalnosti?
-Jedan od ta tri člana mora dići glas. Jasno reći, a postoji i međunarodno pravo koje treba da se koristi kao mehanizam u zaštiti BiH. Ja nisam vidio da se to desilo. Ja bih to uradio da sam član Predsjedništva.

MLADI SE MORAJU PROBUDITI I UZETI STVARI U SVOJE RUKE

o Deklarišete se kao Musliman – Bošnjak, kako uvjeriti druga dva naroda da glasaju za Vas i uvjeriti da je BiH njihova država, a ne susjedne o kojima smo govorili?

-Znam da nije lako, jer taj proces traje već dugo. Potpomognut je sa strane u želji da oni koji vode te nacije prekinu sve kontakte sa predstavnicima drugih naroda i nacija, kako bi se oni onda zabetonirali unutar svojih granica. Jedini argument koji mi imamo su činjenice o tome gdje su sada. Namjeravam pokazati razliku između jednoumnih i jednonacionalnih područja i njihov ekonomski doprinos. Šta se dešava sa invetivnosti i kreativnosti njihove djece, gdje su oni na svjetskim ljestvicama, a gdje na onim područjima gdje smo pomješani. Garantujem da su tu rezultati bolji. A pokazao bih i ono što se dešava u svijetu. Amerika je jedna od najizmješanijih država, a poznato je kakvi su rezultati u ekonomiji, slobodama ljudi, dostignućima u svim oblastima od sporta, nauke, kuture… Nema odgovora za prosperitet njihovih vlastitih nacija, to nije pravi put. Hoće li mi vjerovati, ne znam, ali to je dugoročan proces, a ja sam spreman da učestvujem u njemu.

o Kako mlade, koji su sada u svim strankama ljevice i desnice, privoljeti da se odgovorno uključe u politička, odnosno, dešavanja u društvu i da sami kreiraju svoju budućnost u svojoj državi?

-Mladi se moraju uključiti u političke procese, jer oni moraju da ih nastave. I u RS-u i svim područjima Federacije mladi odlaze. Mislim da je to ono o čemu svi moraju da razmišljaju. Kada razgovaram sa ljudima u Banjaluci to je prva stvar koju mi kažu. Vjerujem da procentualno više odlaze iz RS-a, jer je ekonomsko stanje malo lošije. Kad tad će se shvatiti da mladim ljudima moraju obezbijediti dobro obrazovanje i posao, ali i da se osjećaju ravnopravno kao građani. Mladi će se probuditi, treba vremena. Njima se može prodavati opijenost nacionalizmom, ali kad se dođe do formiranja porodice, kad trebaju posao, vidjet će da od toga nema nikakve koristi. Već sad krajevi koji imaju razvijenu ekonomiju, kao Gradačac, Gračanica, Tešanj, imaju manji odlazak ljudi. I te sredine su unutar ovakve države, sa Ustavom kakav imamo, sa nacionalizmom, a ipak mladi ljudi ne odlaze. A još da im možemo dati normalni dignitet kojeg građanska država pruža, gdje svaki građanin ima jednaka prava, vjerujem da bi još manje odlazili. BiH je divna država, od resursa, ljudi, prirodnih bogatstava, malo je takvih zemalja na svijetu. Ako mladima damo priliku, vratit će se. Sve počinje i završava ekonomijom. Ostalo je sekundarno.

o Govorite o tri ključne stvari izlaska iz ćorsokaka, a to su država, ekonomija, mladi. No, da bi se na tom planu radilo, treba izmijeniti Ustav, Izborni zakon, a na kraju i mijenjati Daytonski sporazum, jer ovaj je bio u funkciji zaustavljanja rata, a mora se ići dalje?

-Mislim da je najvažnija činjenica da Dayton ovakav nikome ne odgovara. Ustav će biti teško izmijeniti izvana. Normalno, Visoki predstavnik može to da uradi, ali ne želi. U stvari, možda želi ali mu strane zemlje ne dozvoljavaju. Kad one odluče, možda će nešto i biti. Mislim da bi se mnogo lakše moglo uraditi iznutra, ali to trebaju svi željeti, i Srbi, Hrvati, Bošnjaci i ostali. Isto tako, nema ustava na svijetu koji se nije promijenio ili uskladio s vremenom. Tako će biti i s našim. Samo je pitanje vremena. Što prije, to bolje. Ali, Ustav mora biti takav da svima odgovara i da svi budu zadovoljni. To je početna tačka koju moramo svi prihvatiti, drukčije ne može ni po međunarodnom pravu. Zdrave snage dovest će do toga, treba ih ohrabriti. Kako će novi Ustav izgledati ne znam, ali bih volio da bude definisan na bazi građanina, čovjeka, stanovnika, a ne na bazi nacije, naroda, stranke. Svakom čovjeku moraju biti zagarantovana sva prava prema Evropskoj povelji o ljudskim pravima.

MOJ ZADATAK JE DUGOROČAN PROCES, ALI GA TREBA POČETI

o Zašto pokret Platforma za progres, a ne nova stranka. Ko činiti pokret?

-Platformu smo napravili zbog činjenice da ljudi koji su se javili odmah nakon mog prvog obraćanja, pitali su kako mogu da doprinesu i da se uključe. Onda smo htjeli da vidimo koliko ima podrške, kakvi članovi će se isprofilirati i da znamo sa kim možemo raditi. Zato smo najavili pokret. Čine ga ljudi i iz BiH i iz vana. Tu su stručnjaci, ali i mladi. S tim ljudima pokušavamo formirati jezgru. Želimo da se jave i nezavisni kandidati, ali sa jednom zajedničkom listom, da bi nas bilo više, a ne samo Mirsad Hadžikadić, iako sam spreman da idem i sam. Ti ljudi bi bili jezgro stranke koja bi se formirala nakon izbora. Nadamo se da će se javiti i oni koji nisu samo podrška, nego žele da idu na listu. Pod platformom i idejom da je BiH najvažnija stvar, da je važna privreda, da su važni mladi.

o Bilo je primjera da su u Hrvatsku i Srbiju dolazili „naši ljudi“ iz inostranstva, biznismeni prije svega, koji su željeli da učine nešto za svoju države, ali to je u oba slučaja bilo kratkog daha. Vjerujete li da su bh. građani razumniji i da žele dobiti lidera koji će raditi za njih, a ne za sebe?

-Moj zadatak je da ponudim program i promjene. Da li će ljudi prihvatiti tu promjenu, to je do njih. Mislim da ljudi u BiH, ako žele promjene, mogu ih donijeti zajedno sa mnom. Ako ne žele, ona se neće desiti. Očito da ljudi u Hrvatskoj ili Srbiji nisu željeli promjene ili ti koji su dolazili nisu imali prave namjere, iskustvo i jaku želju da doprinesu promjenama na najbolji način. Vidjet ćemo kako će ljudi reagovati ovdje, ali zaista je do njih. Moja želja i obaveza je da uradim ono što ja mogu. Znam da je ovo dugoročan proces, ali ga treba početi.

o Prvu javnu tribinu održali ste sinoć u Tuzli pod nazivom „Kompleksni sistemi i politika“. Zašto u Tuzli, a ne, recimo, u Sarajevu, glavnom gradu ili Banjaluci, rodnom gradu?

-U Sarajevu sam često. Ljudi me već na ulici zaustavljaju. Bio sam i u nekoliko TV emisija. Sarajevo me dosta zna. Tuzla je grad iz kojeg su došle mnoge lijepe stvari za BiH. Tuzla je uvijek bila multietnički grad. To je grad svih nas, a to je važna poruka. Znam da i ovdje stvari nisu idealne. I iz Tuzle odlaze, ali tu su blizu Gračanica i Gradačac sa boljom ekonomijom. Banjaluka je slijedeća koju ću posjetiti. To je moj rodni grad i to je RS. Nastojat ću da odem u Mostar ili Široki Brijeg, što prije. (Razgovarala Azra Kunosić)

3 Komentari

  1. Neznam doktore hocetel sa svojoim referencama proci pogotovo u tuzli ovdje su cijenjeni knjizevnici kobasicari i kondukteri

  2. Azra, čestitam na izboru sagovornika. Profesor Hadžikadić zaslužuje pažnju i povjerenje, jer je svojim stavovima pokazao da je robustan intelektualac. Bošnjaci, koji žele cjelovitu BiH, imaju kome dati glas, jer čovjek nije mahala i nacionalista, kojem treba “budžak” od BiH. Tito je na čelo ex Jugoslavije došao iz SSSR-a. Srpsko-hrvatski i muslimanski nacionalisti su srušili bivši sistem, obećavajući nam kapitalizam i standard ala Švicarska. Umjesto toga, SDS, SDA, HDZ i sve stranke koje su nastale iz korjena pomenutih, umjesto kapitalizma nude nam samo nacionalizam (bantustane). Znači, svi koji su devedesetih glasali za kapitalizam, sada imaju šansu da glasaju za čovjeka koji dolazi iz vodeće kapitalističke države (SAD). Oni koji žele mahalske i seoske balkanske bantustane, imaju svoje favorite, koji nas pljačkaju od 1990. godine.

  3. Neosporno je da se radi o uspješnom amerikancu iz BiH. Započeo je svoju kampanju kako to pravila modernog svijeta nalažu. Ali trebao bi sve i testirati u Čelićima, Teočacima, Sapnama, Doboj-Istocima, Kalesijama….Milićima, Grudama i još koje kuda i brzo će se uvjeriti da su haj-nehaji upravljaju našim sudbinama. Krkana se toliko namnožilo da je teško normalnom bilo što promjeniti. Svakako pun doprinos imaju pope, hodže i već kako sebe zovu vjerski dostojanstvenici. Njemu treba podrška i intelektualne zajednice koja se prodala i propala. Ali pokušaj je svakako vrijedan bar da pokaže manjini u BiH da bi od ove zemlje moglo biti nešto i bez stranaca samo uz male kompromise i malo zdravog razuma.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here