Godišnjica napada na Nagasaki

0
272

Usred tenzija između SAD i Sjeverne Koreje, gradonačelnik Nagasakija Tomihisa Taue izrazio je danas bojazan od novih nuklearnih napada tokom obilježavanja 72. godine od američkog nuklearnog napada na Nagasaki, 9. augusta 1945. godine, javila je agencija AP.

Taue je pozvao zemlje koje posjeduju nuklearno oružje da odustanu od takve vrste oružja, a istovremeno je kritikovao japansku vladu da se nije dovoljno zauzela u globalnim naporima da se zabrani nuklearno naoružavanje. Godišnjica napada na Nagasaki dolazi u svjetlu rastućih tenzija. Sjeverna Koreja upozorila je danas da bi mogla da ispali rakete u pravcu američkog ostrva Guam u Pacifiku, dok je predsjednik SAD Donald Trump upozorio vlasti u Pyongyangu da će se suočiti s “vatrom i bijesom”.

“Situacija u svijetu u vezi s nuklearnim oružjem postaje sve napetija. Veliki osjećaj strepnje širi se širom svijeta da bi se takvo oružje moglo opet upotrebiti i to ne u tako dalekoj budućnosti”, rekao je Taue u Parku mira u Nagasakiju. Taue je kritikovao vladu japanskog premijera Shinza Abea zbog “praznih obećanja” o nuklearnom razoružavanju u svijetu.

Gradonačelnik Nagasakija je ocijenio da je odsustvo Japana u diplomatskim pregovorima o postizanju sporazuma UN o zabrani nuklearnog oružja “nerazumljivo za one koji žive u gradovima na koje su bačene atomske bombe”.

Japan je zemlja na koju je bačena prva atomska bomba u istoriji čovječanstva. Zvaničnici i građani svake godine se okupe u Parku mira u Nagasakiju, gdje se u 11.02 po lokalnom vremenu, kada je bačena bomba 9. augusta 1945. godine, oglase zvona i potom minutom šutnje oda počast za više od 70.000 poginulih.

Američki bombarder B-29 bacio je tada bombu nazvanu “Debeli čovjek”. Bomba teška oko 4,5 tone bačena je sa visine od 9.600 metara, a eksplodirala je nakon 30 sekundi na 500 metara iznad jednog teniskog terena. Oblak “pečurka” koji je nastao nakon eksplozije dostigao je visinu od 16.000 metara. Uništeno je 70 posto grada, a nakon 20 minuta počela je da pada “crna kiša” radioaktivnih čestica.

Još oko 140.000 ljudi je poginulo kada je tri dana ranije na Hirošimu bačena prva atomska bomba, “Mali dječak”.

Ukupan broj žrtava, uključujući one koji su u narednim mjesecima i godinama umirali od povreda i bolesti uzrokovanih radijacijom, procjenjuje se na oko 300.000.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here