Danas i ovdje: Tihe bosanske ubice

0
341

U Tuzli je svaka zima mučna. Umjesto idile, Tuzlaci šest mjeseci provedu gušeći se u nesnosnom smradu i zagađenju. Tim povodom, BBC je prije par dana uradio reportažu u kojoj kaže da je BiH druga najzagađenija država na svijetu, odmah poslije Sjeverne Koreje!? Implicirano je da nam je zbog toga i mentalitet vjerovatno manje-više isti. BBC je o ovom problemu pokušao razgovarati sa ministrom okoliša, ali je intervju otkazan dva puta, što je dodatna sramota za institucije BiH. U fokusu reportaže bila je, naravno, Tuzla, odnosno naselje Divkovići, koje je na direktnom udaru zagađenja iz TE Tuzla. Prema BBC-ju, problem je prevelika ovisnost BiH o uglju ili, drugim riječima, naša bezidejnost i zaostalost u pogledu proizvodnje električne energije. Godišnje se u TE Tuzla spali oko 3 miliona tona uglja, a otrovni otpad ispušta se u blizini naselja Divkovići, što je evropskoj publici BBC-ja bilo bez presedana.

Međutim, iako vjerovatno jedan od najvećih zagađivača, TE Tuzla, nažalost, nije jedini izvor zagađenja koji BiH svrstava na drugo mjesto najzagađenijih država, a našu Tuzlu u kategoriju najzagađenijih gradova svijeta. U medijima se obično navode dva glavna izvora zagađenja Tuzle: domaćinstva i industrijski pogoni. Odgovornost za industrijske pogone leži na nadležnim organima, ali svakako i na građanima koji njihov rad tolerišu. Pored toga, mnogi građani nisu ni dovoljno savjesni, pa se pored uglja i drva u pećima često nađu i automobilske gume, stara odjeća i obuća, razne vrste ambalaža, lijekovi i sl. Kao alternativa, domaćinstvima se u Tuzli nudi priključivanje na gradsko centralno grijanje. Međutim, cijena cijevi do individualnog objekta i podstanice u iznosu od 10.000 KM za većinu građana sa ovolikom stopom nezaposlenosti i prosječnim platama od oko 800 KM nije prihvatljiva. Nerijetke su i situacije poput one u tuzlanskom naselju Kuli, gdje su građanima nakon priključenja dolazili računi od 400 KM za 90 kvadrata.

U svemu tome, posebno je interesantna i činjenica da TE Tuzla zbog zagađivanja okoline od 2015. godine Gradu Tuzla redovno godišnje uplaćuje, prema podacima iz Elektroenergetskog bilansa EP BiH, oko 5 miliona maraka, kao i da Grad Tuzla po istom osnovu iz drugih fondova godišnje dobija još oko milion maraka. Para za zaštitu okoline tj. toplifikaciju je, dakle, u gradskom budžetu itekako bilo i još uvijek ih ima, a od njih se dosad na sistem centralnog grijanja moglo priključiti nekoliko hiljada domaćinstava, što bi značajno ublažilo zagađenje i smanjilo broj oboljelih od raznih vrsta karcinoma. Nažalost, izuzetno ugroženo zdravlje Tuzlaka još uvijek nije našlo put do prioriteta Grada Tuzle i njegove uprave…

Rezultat svega navedenog je da nas je početkom 2017. godine Klinika za plućne bolesti UKC Tuzla upozorila da je broj oboljelih od karcinoma pluća u TK u porastu već tri godine zaredom, te da najveći broj oboljelih ima između 51 i 65 godina. Najviše oboljelih ima u Tuzli, a zatim u Lukavcu i Živinicama. Samo 2016. godine registrovano je 286 novih slučajeva, a dosadašnje statistike kažu da tek oko 40% oboljelih uspije preživjeti ovu bolest. Rečenica jednog od stanovnika Divkovića za BBC najbolje opisuje stanje u Divkovićima, ali i u ostalim naseljima Tuzle: „Kada otvorite prozore naveče, osjetiš, čuješ kašalj ljudi, čuješ kad jauču od bolova.“ Gradske vlasti za sve ovo znaju godinama, ali se nakon navedene reportaže BBC-ja više ne mogu kriti iza ‘zakonskih okvira’ i ‘pokvarenih’ aparata za mjerenje zagađenja, primorani su da nam otvoreno kažu (ili šutnjom potvrde BBC): TUZLA JE ZAGAĐENA DA ZAGAĐENIJA NE MOŽEM BITI, UMIRETE, A NAS BAŠ BRIGA!

Zašto se ovaj izuzetno opasan problem godinama gura pod tepih uprava Grada Tuzle nije objasnila, a niti će, ako se na to ne natjera. Liječenje hiljada oboljelih od karcinoma svakako će ići na teret zdravstvenog sistema, a o iznosima možemo samo nagađati, milionski su u svakom slučaju. Dolazi nam i famozna izborna godina, a zbog toga možemo očekivati da se zaštiti okoline i našeg zdravlja prida još manje značaja, naravno, ukoliko se ne pokaže građanska odlučnost da se to promijeni.

Sve u svemu, zasad se nemilosrdno ‘samoubijamo’, svim raspoloživim sredstvima, a uz logiku trenutne tj. dugogodišnje tuzlanske vlasti, čini se da će nam Pjongjang još dugo biti najveći konkurent za titulu najzagađenijih na svijetu. Ali bar će BBC imati sasvim dovoljno materijala za odlične reportaže o Tuzli i suicidnom ‘balkanskom bijelom smeću’. (Piše: Almir MUSTAFIĆ)

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here