Danas i ovdje: Emigracija, reputacija i konkurencija

5
200

O emigraciji građana BiH često se raspravlja, ali mi se čini da se jednim njenim aspektom ne bavimo baš previše. Radi se o smanjenju broja kupaca na koje su mnogi prilikom osnivanja firmi ili uzimanja kredita računali. Ne radi se tu, dakle, samo o problemu smanjenja broja stanovnika, već i o problemu smanjenja kupaca s kojim se mnogi suoče istog dana kad neko ode iz BiH. Većina nas svakodnevno kupuje u supermarketima, pa ćemo zamisliti neki lanac supermarketa “Scot”, koji je želio da se razvija na području FBiH i za tu svrhu planirao uzeti kredit neke banke. Prije dodjeljivanja kredita radila se studija izvodljivosti, a njen najvažniji dio bila je analiza tržišta, odnosno broja kupaca i njihove kupovne moći, kao i analiza prethodnog poslovanja lanca “Scot”. Rezultati analize bili su povoljni i “Scot” je dobio kredit za planirani razvoj. Naravno, analiza je obuhvatila i emigraciju, ali je suština u tome da mnogi nisu očekivali da će ona dostići trenutne proporcije. Stvarne cifre u ovom tekstu nisu nam ključne, jer govorimo o uticaju emigracije na navedeni lanac “Scot”, a ne o konkretnoj zaradi ili gubitku nekog subjekta.

Prema popisu iz 2013. godine, na prostoru FBiH imali smo oko 2,2 miliona stanovnika, a svi oni mjesečno su trošili – pretpostavimo – 100 KM u lancu “Scot”, što znači da je mjesečni promet bio 220 miliona maraka. Obaveze prema državi i razni ostali troškovi iznosili su 219 miliona maraka, a mjesečni profit “Scot”-a 1 milion, odnosno 12 miliona maraka godišnje. Profit se obično koristi za razna lobiranja, istraživanja tržišta, sponzorstva i sl. Recimo, neka to bude 2% godišnje, odnosno 240.000 KM, što znači da je godišnja dobit bila oko 11,76 miliona maraka. Pretpostavićemo i da vlasnik lanca profit inače ne koristi za vlastite potrebe. Na osnovu predviđanja da će se pozitivan trend nastaviti, “Scot” je dobio kredit od 100 miliona maraka, a fiksna kamata bila je recimo 2% ili 2 miliona maraka na ukupan iznos. Rok otplate je 10 godina, što znači da “Scot” godišnje vraća oko 10,2 miliona maraka, dok je vlasniku ostajalo 1,56 miliona maraka.

Međutim, kada se broj stanovnika smanjio, smanjio se i broj kupaca, a samim tim i prihodi “Scot”-a. Na primjer, pretpostavimo da je FBiH od popisa iz 2013. godine do danas napustilo 100.000 stanovnika (prijavljenih i neprijavljenih). To znači da godišnji pad prihoda “Scot”-a iznosio 120 miliona maraka, a profit je onda bio 1,02 miliona maraka. Ukoliko se pojavila i konkurencija ili se narušila reputacija “Scot”-a, gubici su bili vrtoglavi. Recimo, ako je neki drugi lanac izgradio bolju reputaciju ili prodavao jefitniji hljeb, “Scot”-ovi kupci su prešli kod njega. Na primjer, 500.000 prodanih hljebova dnevno znači godišnji promet od oko 180 miliona maraka (pretpostavka da hljeb košta 1 KM). Zarada na svakom hljebu je 0,10 KM, pa godišnji pad profita iznosi 18 miliona maraka tj. sasvim dovoljno da se ‘istopi’ profit koji je “Scot” godinama akumulirao.

No, vratimo se emigraciji. Zbog odlaska stanovnika iz FBiH, neke od opcija, logičnih, bile bi da “Scot” snizi cijene proizvoda i poveća plate radnicima kako bi ih ‘ohrabrio’ da ostanu u BiH. U konačnici, to svakako rezultira manjim profitom, ali i većom kupovnom moći radnika “Scot”-a. Nažalost, smanjenje profita ili cijena proizvoda, kao i povećanje plata radnicima nisu kod nas omiljene opcije. Obično se pribjegava smanjenju plata i broja narudžbi od dobavljača, na primjer onih proizvoda koji malo duže vremena čekaju na svoje kupce. To dovodi do pada proizvodnje kod dobavljača, a onda i oni naručuju manje sirovina od svojih dobavljača. Tako su dobavljači sirovina i “Scot”-a prinuđeni da smanje plate, a nakon nekog vremena i da otpuste određeni broj radnika. Otpušteni radnici idu na biro i primaju naknade, pa FBiH, umjesto prihoda od plata, proizvodnje i trgovine, ima rashode. Ukoliko uskoro ne nađu novi posao, otpušteni radnici napuštaju državu, a onda novi val krize pogađa “Scot”, koji je prinuđen krenuti istim koracima kao i njegovi dobavljači. Krug se zatvara, a kriza produbljava.

Ukratko, ne idemo baš lijepim putem. Prave posljedice navedenog aspekta emigracije još uvijek nisu u potpunosti vidljive, jer se ‘krpimo’ zapošljavanjem u javnom sektoru i konstantnim zaduživanjem, ali ako ubrzo ne ‘izmasakriramo’ silne propise i zakone, koji ubijaju svaki naš pokušaj bavljenja poduzetništvom i tako vrše egzodus ljudi iz BiH, na naplatu će doći…

Zamislite bilo koji scenario, jer sigurno nećete pogriješiti. (Piše: Almir MUSTAFIĆ)

5 Komentari

  1. Analiza se svodi na makroekonomske probleme. Izbor jeftinog hljeba i veceg dohotka pokrece ljude. Medutim, cesto ima hljeba bez pogaci. Pogace ima i kod nas. Treba nam sistem.

  2. Svakako da analiza ima i svojih mana. Uprošteno gledajući konkurentnost privrede u cjelosti pada ako i potrošnja pada i to je postulat jasno pokazan. Manje ljudi-potrošača manje potreba, pa manje korištenja domaćih resursa i lanac ide u nadogled do manje novca za socijalu etc. Odlično je zapažanje autora da su plaće u realnom sektoru vrlo niske i da se novopečeni kapitalisti angažovanjem rada na crno ne poštivanjem realne vrijednosti stručne i nestručne radne snage i nevalorizovanjem i niveliranjem cijene radnika sa EU dovode do praktično egzodusa sposobnih i manje sposobnih. To u krajnjem ubija i poduzetnički duh i sve zemlje regije vodi ka staračkoj priči. Zato su na potezu vlasti jer ako se brzo nešto ne promjeni u socijalnoj sferi nagrađivanja rada i destimulisanja nerada crno nam se piše. nije kvalitet da imamo najjeftiniju radnu snagu nego da nam je ona najbolja. I obrazovanje je na potezu. Olako primamo trgovačke lance, finansisje, osiguranja a proizvođači imaju stotine prepreka.

  3. joj kralju jesi ti nepismen neki “novinar”… pa gdje se bolan “profit” ulaze u istrazivanje trzista, valjda je to kapitalni izdatak, a profit je kolumnisto prepametni, jednostavno – profit, ilitiga DOBIT, a zove se tako zato sto (iznenadjenje!), nakon uplate poreza na do

      • Deseljacizacija Tuzle@: Čitaš ti, stari, čitaš, ali i pametuješ, ako nemaš strpljenja da čitaš, otkud ti strljenje da sviraš qu*cu. De nas prosvijetli mudrijaš.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here