Bjelorusija gradi nuklearnu elektranu na vratima EU-a, Litva bespomoćno upozorava na opasnost

0
503

Trideset godina nakon černobilske katastrofe koja je teško pogodila velik dio njezinog teritorija, Bjelorusija gradi svoju prvu atomsku centralu koju konstruira i finansira Rusija, dok susjedna Litva zabrinuto promatra, nemoćna da bilo šta učini.

Na sjeverozapadu Bjelorusije, petnaest kilometara od litavske granice, gradnja centrale u Ostrovecu ulazi u završnu fazu: dva reaktora snage 1200 megavata, a svaki će pustit u pogon 2019. i 2020.

Projekt koji je vlada odobrila 2008., a povjeren je ruskoj nuklearnoj grupaciji Rosatom, vrijedan je 11 milijarda dolara, od čega se 10 milijarda finansira ruskim zajmom.

Projekt budi tužna sjećanja na eksploziju reaktora centrale u Černobilu, u Ukrajini, 1986. u kojoj je ozračena četvrtina bjeloruskog teritorija.

“Oko polovine stanovništva podupire nuklearnu energiju”

Na veliku zabrinutost za nuklearnu sigurnost koju je potaknula havarija u Fukushimi 2011., bjeloruska vlast i ruski graditelj odgovaraju umirujućim izjavama.

Bjeloruska sociologinja Elena Martiščenkova koja od 2005. ispituje javno mišljenje o tom pitanju, kaže da oko polovine bjeloruskog stanovništva danas podupire razvoj nuklearne energije, a taj postotak se u okrugu Ostrovec penje i na 65 posto.

“Povreda zahtjeva za nuklearnu i ekološku sigurnost”

No, taj optimizam ne dijele na drugoj strani obližnje litavske granice. Vilnius kritikuje projekt nazivajući ga “povredom međunarodnih zahtjeva za nuklearnu i ekološku sigurnost, na 20 km od granice s Evropskom unijom i tek 40 km od litavske prijestolnice”, što ruski konstruktor negira.

Još nije riješen problem odlaganja radioaktivnog otpada za koji vlada tvrdi da na njemu radi.

Plan gradnje centrale, najavljen 2011., omogućio je Vladimiru Putinu da proširi utjecaj na području bivšeg SSSR-a pružajući pomoć bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku koji se nakon progona opzicije našao u teškoj gospodarskoj krizi zbog zapadnih sankcija.

Smanjenje uvoza plina i cijene električne energije

Nakon nedavnog ukidanja evropskih sankcija – zahvaljujući oslobađanju opozicionih čelnika – Minsk, našavši se u nešto povoljnijim okolnostima, opisuje projekt kao način smanjenja svoje ovisnosti o ruskom plinu kojim se koristi za proizvodnju električne energije.

Moskva je dopremu nafte i plina već više puta iskoristila kako bi uticala na prilike u Bjelorusiji i na druge susjedne zemlje.

Aleksandar Mihaljevič, stručnjak za atomsku energiju u Naučnoj akademiji rekao je na nedavnoj energetskoj konferenciji u Minsku da će nova centrala, koja će zadovoljiti više od četvrtine bjeloruskih potreba za energijom, omogućiti Bjelorusiji da za četvrtinu smanji uvoz ruskog plina i cijenu električne energije.

Download PDF

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here