Armakolas u Tuzli: „Politika i društvo u Tuzli od 1992. do 1995.godine“

1
586

Tridesetak znatiželjnika u sali Narodnog pozorišta u Tuzli svakako ne bi mogli ni izbliza da naznače da je gost našeg grada prije nekoliko dana bio Ioannis Armakolas, sa svojom knjigom-doktoratom s prestižnog Kembridža „Politika i društvo u Tuzli od 1992. do 1995.godine“. To je knjiga koja zasigurno zaslužuje vrhunsku pažnju kako čitalaca, tako, posebno gradskih vlasti, u najmanju ruku.

Radi se o tome da je Armakolas zahvaljujući čudnom sticaju okolnosti posvetio višegodišnje naučno politikološko-historijsko istraživanje fenomena organiziranja političke prakse građanskog, nenacionalističkog tzv. „tuzlanskog načina“ lokalnih legalnih vlasti u pristupu organiziranja odbrane svojih građana od ratnih strahota i navale agresivnog nacionalističkog šovinizna do ispada fašistoidnog ekstremizma.

U svom opsežnom naučnom radu Armakolas je svojim objektiviziranim pristupom i ogromnom autentičnom dokumentacijskom građom potpuno „ogolio“ društveno-političku sredinu Tuzle od prvih višestranačkih izbora do ranoposlijeratnih godina i minucioznom analitičnošću ukazao na fenomenologiju „tuzlanskog načina“. Svakako da je vjerovatno jedna od neoborivih i krucijalnih konstatacija ove vanvremenski značajne knjige o ratnoj Tuzli vezana za riješenost i političko-organizacijski kapacitet tadašnjih lokalnih vlasti da na efikasan način usmjere pozitivnu energiju Tuzlaka u odbrani sopstvene fizičke egzistencije, ali da ne padnu u zamku jednostavnih odgovora kroz nacionalističke jeftine strasti.

Takođe, tu je svakako i dokaz da je moguće uz ogromne napore i u najtežim ratnim uslovima sačuvati civilizacijske vrijednosti građanskog civilnog društva, što je sasvim direktna poruka i sadašnjim političkim elitama da ne mogu biti abolirani za nečinjenje i bavljenje nacionalizmima kao jedinim oruđem osvajanja političke vlasti pogubnih rezultata.

Bez obzira na hvalevrijedne napore lokalne fondacije IPP da upriliči ovaj događaj, ostaje sasvim neadekvatan i potpuno organizacijski suspektan obim promocije ove knjige izuzetnog značaja, a kamoli sasvim blijedog tretmana Armakolasa kao vrhunske VIP osobe za Grad i njegov rejting građanskog Panteona u BiH i regiji.

Ostaje sasvim gorak ukus u ustima i zaključak da se Grad promotivno-organizacijski ponio potpuno u duhu malograđanskog šlamperaja i ponižavajuće nezainteresiranosti, a daleko ispod podnošljive razine razumijevanja značaja monumentalnog dara Ioannisa Armakolasa svim Tuzlacima, gdje god oni bili: istine o Tuzli i njenim ljudima pojedinačno i kolektivno u najtežim godinama.

Nemamo niti jednog razloga da ne budemo izuzetno ponosni na sopstvenu blisku historiju, posebno onu demitologiziranu i naučno utemeljenu. Ali prvo je moramo konstatirati kao što to radi za nas Armakolas svojim naučnim pregnućem, neko ko voli Tuzlu možda na pravi način. Zašto da i mi ostali ne učinimo to isto. (dč, tl)

1 komentar

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here