(Čuvena reprezentacija Brazila 1958. godine – Foto: FIFA)
Svjetsko prvenstvo u nogometu, koje je počelo u Meksiku, Kanadi i SAD, predstavlja vrhunac sportskog uzbuđenja i događaj koji svakih četiri godine paralizira planetu. Sve je počelo davne 1930. godine u Urugvaju, kada je domaćin u finalu savladao Argentinu i postao prvi povijesni prvak. Od tog trenutka, turnir je prerastao u globalni fenomen koji nadilazi granice samog sporta. Kroz desetljeća smo svjedočili nevjerojatnim utakmicama, rađanju nogometnih bogova i trenucima koji su zauvijek promijenili povijest igre.
Vladari nogometne planete
Svega osam reprezentacija uspjelo je do sada podići najprestižniji zlatni pehar u povijesti nogometa.
Brazil ponosno drži titulu najuspješnije nacije sa čak pet naslova prvaka svijeta. Oni su ujedno i jedina reprezentacija koja nikada nije propustila niti jedno Svjetsko prvenstvo.
Njemačka i Italija prate ih u stopu, svaka sa po četiri osvojena trofeja na svojim vitrinama.
Argentina, predvođena modernim herojima, ima tri naslova, dok Urugvaj i Francuska imaju po dva.
Engleska i Španjolska zatvaraju ovaj elitni krug sa po jednom titulom svjetskog prvaka.
Nevjerojatne zanimljivosti koje možda niste znali
Povijest Mundijala prepuna je bizarnih, fascinantnih i gotovo nevjerojatnih priča.
Krađa stoljeća: Legendarni trofej “Zlatna boginja” ukraden je u Londonu 1966. godine, a pronašao ga je pas Pickles skrivenog u jednom grmu. Isti trofej ponovo je ukraden 1983. godine u Brazilu i pretpostavlja se da je pretopljen, pa danas pobjednici podižu novi dizajn pehara.
Najbolji strijelac u povijesti turnira je Nijemac Miroslav Klose, koji je postigao nevjerojatnih 16 pogodaka. S druge strane, legendarni Brazilac Pelé ostaje jedini igrač koji je čak tri puta osvojio Svjetsko prvenstvo kao igrač.
Kada govorimo o golovima, najbrži pogodak u povijesti postigao je Turčin Hakan Şükür 2002. godine, zatresavši mrežu Južne Koreje nakon samo 11 sekundi igre.
Najveći posjet zabilježen je 1950. godine na stadionu Maracanã u Brazilu, gdje je službeno preko 173.000 ljudi, a neslužbeno blizu 200.000, u suzama gledalo poraz Brazila od Urugvaja.
Pogled u Budućnost
Nogometna evolucija se nastavlja i donosi nam potpuno novu eru ovog natjecanja. Moderni turniri donose veći broj ekipa, nove tehnologije poput VAR-a i nevjerojatne stadione koji pomiču granice arhitekture. Svjetsko prvenstvo ostaje najveća pozornica na svijetu, mjesto gdje se rađaju legende, plaču odrasli ljudi i gdje jedna sekunda može donijeti vječnu slavu ili vječnu tugu.
Bivša Jugoslavija i države nastale njenim raspadom
Sudjelovanje na Svjetskim prvenstvima (SP) u nogometu ima prilično bogatu i isprepletenu povijest kada su u pitanju bivša Jugoslavija i države koje su nastale njezinim raspadom.
(Reprezentacija Jugoslavije koja je 1962. godine bila polufinalista SP-a – Foto: Fifa)
FIFA službeno smatra Srbiju izravnim pravnim sljednikom rezultata i statistike Kraljevine Jugoslavije, SFR Jugoslavije te SR Jugoslavije (kasnije Srbije i Crne Gore). Međutim, ako povijest nastupa podijelimo precizno prema nazivima država i dresovima u kojima su igrači nastupali, brojke izgledaju ovako:
Bivša Jugoslavija
Broj sudjelovanja: 9 puta kao Kraljevina Jugoslavija i SFRJ (1930., 1950., 1954., 1958., 1962., 1974., 1982., 1990.). Napomena: Ako ubrojimo i razdoblje SR Jugoslavije / Srbije i Crne Gore (1998. i 2006.), taj broj raste na 11.
Najveći domet: Polufinale (4. mjesto). Jugoslavija je ovaj uspjeh ostvarila dva puta: na prvom Svjetskom prvenstvu u Urugvaju 1930. te u Čileu 1962. godine.
Hrvatska
Hrvatska je uvjerljivo najuspješnija reprezentacija s ovih prostora od stjecanja neovisnosti.
Broj sudjelovanja: 6 puta (1998., 2002., 2006., 2014., 2018., 2022.).
Najveći domet: Srebrna medalja (2. mjesto) na prvenstvu u Rusiji 2018. godine. Uz to, Hrvatska ima i dvije brončane medalje (1998. i 2022.).
Srbija
Broj sudjelovanja: Samostalno je nastupila 3 puta (2010., 2018., 2022.).
Napomena: Ako joj se pribroje nastupi SR Jugoslavije (1998.) i Srbije i Crne Gore (2006.), ima ukupno 5 nastupa. Ako se gleda cjelokupni FIFA-in kontinuitet (s prijašnjim Jugoslavijama), Srbija se vodi s ukupno 13 turnira.
Najveći domet: Kao samostalna država nikada nije prošla skupinu (grupna faza). Ako se računa SR Jugoslavija, najveći domet je osmina finala (1998.).
Slovenija
Broj sudjelovanja: 2 puta (2002. i 2010.).
Najveći domet: Grupna faza. Oba puta su natjecanje završili u skupini, iako su 2010. u Južnoj Africi bili vrlo blizu prolaska dalje.
Bosna i Hercegovina
(Reprezentacija BiH je 2014. godine prvi put samostalno nastupila na SP-u – Foto: Arhiva)
Broj sudjelovanja: 2 puta (2014. godine u Brazilu) i sada 2026. godine u Canadi, SAD, Mexicu.
Najveći domet: Grupna faza. Ostvarili su povijesnu pobjedu protiv Irana (3:1), ali su porazi od Argentine i nezasluženo od Nigerije (Džeki poništen regularan gol) značili ispadanje u skupini.
(Reprezentacija BiH uoči sinoćnje utakmice protiv Canade u Torontu – Foto: NSBiH)
Sada je nova prilika, a nakon sinoćnje utakmice s Kanadom, Zmajevi imaju 1 bod u grupi, gdje joj predstoje još utakmice sa Švicarskom i Katarom.
Ostale države nastale raspadom Jugoslavije (S. Makedonija, Crna Gora i Kosovo) do sada nisu nastupale na svjetskim prvenstvima. (mp, tl)